EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus, L.)
Europska srna pripada porodici jeleni (Cervidae) i ujedno je i najmanja Europska vrsta sa jednostavnim troparožnim rogovljem. Tjelesna težina ovisi o području u kojem živi i o raspoloživim količinama hrane, zatim o godišnjem dobu i životnoj dobi, o spolu i fiziološkom stanju divlje životinje. Srna mijenja dlaku dva puta godišnje, u proljeće i jesen. Ljetna dlaka je riđasto crvena, a zimska kestenjasto-siva prilagođena tamnim bojama jesensko-zimskog okoliša. Kod srna je moguća pojava melanizma (tamna-crna dlaka) i albinizma (bijela dlaka), a posebno je interesantan albinizam samo pojedinih dijelova tijela tzv. lokalni albinizam. Zadnjica je obrasla bijelom dlakom (ogledalo), ljeti je to ogledalo znatno manje nego li zimi.
U terminologiji se koriste slijedeći izrazi: srna (ženka), srnjak (mužjak) i lane (mladunče). Grane rogovlja po sebi sadrže brazde i ikre, nastale kao posljedica prolaska krvnih žila (brazde) i okoštavanja minerala nakon izgradnje debla grane (ikre). Srnama je evolucija odredila teritorijalni, distancijski oblik života u prirodi. Govori se o teritoriju srnjaka i području srne. Veličine individualnih areala aktivnosti srna mijenjaju se tijekom godine ovisno o cikličkim, sezonskim uvjetima staništa u pogledu ishrane, zaklona i mjesta za razmnožavanje te može se reći da i uzrast čini bitan faktor radijusa kretanja.
Srna svoje teritorije od proljeća do jeseni obilježava mirisnim i vizualnim znakovima. Na nekim dijelovima tijela srna nalaze se kožne žlijezde koje sudjeluju u označavanju tih teritorija. Kod ženke se nalazi žlijezda na zadnjici koja je posebno aktivna u vrijeme parenja. Mužjak svoj teritorij označava žlijezdama glave i kože koje nateknu ljeti. Označavanje se vrši trljanjem čela, obraza i vrata o drveće, grmlje i visoku travu. Od osjetila se srna najviše uzda u njuh, zatim u sluh pa tek onda vid.
Pogledamo li samo krajobraz Republike Hrvatske uviđamo različite stanišne uvijete (reljefne, klimatske, fitocenološke i slč.) i jednako tako svuda nailazimo na srnu. Tako da je srneće stanište od najgušćih šuma do velikih monokulturnih poljoprivrednih površina, brda i planina pa čak ju nalazimo i u urbanim rekreacijskim park šumama.
SRNJAK (mužjak) – se lovi od 16. travnja do 30. rujna
PREPORUČANO VRIJEME LOVIDBE:
- proljetni lov : TRAVANJ / SVIBANJ
- lov u parenju: SRPANJ / KOLOVOZ
Rogovlje srnjaka se nakon odstrela grla obradi i ocjeni prema propozicijama «Međunarodnog savjeta za lovstvo i zaštitu divljači (CIC)»
MEDALJE:
- BRONČANA: 105,00 do 114,99 CIC točaka
- SREBRNA: 115,00 do 129,99 CIC točaka
- ZLATNA: 130,00 CIC i više točaka
SRNA / LANE – lovidba od 01. listopada do 31. siječnja
Lov se organizira zajedno sa ostalim vrstama koji ulaze u selekcijski / redovan odstrijel
Napomena:
Lov se organizira ujutro i popodne, koriste se visoki zasjedi ili se lovi tehnikom šuljanja. Na raspolaganju je profesionalan vodič. Loviti se može uz doline velikih rijeka (nizinska lovišta), zatim u brdskim lovištima te u planinskim lovištima.
