Uzgoj srneće i jelenske divljači regulira se planom koji se temelji na utvrđivanju matičnog brojnog stanja (proljetni fond) i njegovog spolno/dobnog sastava, ocjeni stvarnog (realnog) prirasta i evidenciji ukupnog izlučivanja iz populacije (odstrjel i gubici). Brojnost i sastav matičnog fonda zavise od prirasta, gubitaka i lova, pri čemu je odlučujuće u kojoj mjeri odstrel i gubici zadiru u spolno/dobne razrede. Dakle, za praksu je nužno korektno voditi podatke o brojnosti, prirastu, spolnom sastavu, dobnom sastavu, kvalitetu trofeja, tjelesnim masama i o korištenju pojedinih dijelova staništa/lovišta od strane divljači – gustoći naseljenosti.

Bilježiti, razumjeti i iskreno prihvatiti ove podatke u lovnom gospodarenju znači približiti se zacrtanom cilju. U suprotnom je teško pratiti što se s populacijom događa, a stvarnost na terenu postaje drugačija no što ju mi zamišljamo. Prirast pred lov ćemo najlakše ustanoviti u kasno ljeto ili ranu jesen kada sa čeka osmatrnjem upisujemo broj ženki i broj mladunčadi te na taj način dobijemo omjer ženki i mladunčadi. Na isti način, osmatranjem cijele godine će se utvrditi brojnost, te omjer spolova. Gustoću naseljenosti možemo procijeniti na temelju osmatranja, brojanjem tragova te brstom na grmastoj populaciji. Tjelesna masa i kvalitet trofeja su dva parametra koje promatramo, pratimo i ocijenjujemo njihovu uspješnost kroz dobnu strukturu, odnosno kroz starost grla. Kod starosti posebno treba obratiti pažnju na iskrenost. U suprotnom će se stvari ponavljati i svake godine ćemo biti dalje od postavljenih ciljeva. Kada govorimo o starosti u praksi ne treba robovati točnom broju godina života, već je populaciju dovoljno podijeliti na nekoliko dobnih razreda. Za praksu će biti dovoljno razvrstati grla na mladunčad, mlada grla, srednjedobna grla i gospodarski zrela grla. Uvažavajući posebnosti svake vrste generalno u proljetnom fondu bi poželjan omjer bio 50 % mlada grla, 30 % srednjedobna grla i 20 % zrela grla. Takva dobna struktura bi osigurala kontinuitet i potrajnost gospodarenja, u smislu prirodne stabilnosti i kontinuiranog korištenja divljači – lova. S obzirom da kvalitet trofeja u pravilu (ovisno o dobroti staništa) raste s godinama života bitno je znati u kojem dobnom razredu se nalazi odstrijeljeno grlo, kako bi se plan odstrela mogao korigirati kroz planove za slijedeće godine, a sve s ciljem da se dobna struktura ne naruši.

Starost odstrijeljenih grla procijenjujemo na nekoliko načina :

a) parametri lubanje – rožište (visina, promjer i kut), čeoni šavovi (sraslost, gustina i ispupčenost), stupanj sraslosti klinaste kosti, pregrada nosne kosti (okoštalost hrskavice), završeci nosne kosti (dugački, šiljasti, tupi i kratki) te debljina kostiju lubanje (orbitalni dio).

b) izmjena mliječnih zuba u stalne i istrošenost pretkutnjaka i kutnjaka donje vilice,

c) rezanjem zuba – najčešće se koristi prvi kutnjak M1 jer on odmah izrasta kao stalni zub.

Metodu pod b i c koristimo obično skupa te definiramo izgled istrošenosti pretkunjaka i kutnjaka u donjoj vilici za neko lovno područje.

Srna obična – za praksu lovnog gospodarenja dovoljno je ustanoviti da li je starost odstrijeljenog grla do godinu dana (lane), dvije godine (prvi pravi rogovi), tri do četiri godine (drugi ili treći rogovi) te pet i više godina. Srna je vrsta velike ekološke valencije, pionirska vrsta, što znači da može živjeti od najboljih do najoskudnijih staništa. No, upravo zbog odlike da je pionirska vrsta, njen uspjeh ovisi u prvom redu o staništu u kojem živi. Rogovi kod srnjaka mogu varirati od godine do godine te nema pravilnog rasta i opadanja jačine trofeja kroz godine života. Tako da srnjak i kao godišnjak i kao gospodarsko zrelo grlo može imati samo gole grane, može biti četverac, a može biti i šesterac. Važno je znati da nam rogovi kod srnjaka ne mogu otkriti njegovu starost.

Jelen obični – Za praksu lovnog gospodarenja dovoljno je ustanoviti da li je starost odstrijeljenog grla do godinu dana (tele), dvije godine (prvi rogovi), tri do pet godina, šest do osam godina te devet i više godina života. Da li neko grlo pripada u dobni razred telad je vidljivo na osnovu tjelesnog razvoja, a da li pripada u dobni razred – druga godina života kod mužjaka zaključujemo na osnovu nepostojanja vijenca na prvim rogovima, a kod ženke na osnovu uzrasta i razvoja zuba. Ocijena životne dobi grla starijih od dvije godine i grupiranje u dobne razrede vrši se na temelju razvoja zubala i rezanja zuba M1 te brojanjem starosnih zona.

Za praksu je dostatna Almasanova metoda rezanja zuba i određivanja starosti. Višegodišnjim rezanjem zuba i uspoređivanje rezultata s istrošenosti zuba donjih vilica je moguće predstaviti si koliko i kako su te donje vilice istrošene po dobnim razredima, no taj standard i ta slika istrošenosti vrijedi naravno samo sa lovište gdje su takvi standardi i ustanovljeni.