Rogovlje jelena su primjer brzorastućeg tkiva i jedini su organ sisavaca sposobni za potpunu regeneraciju. Svake godine rogovi se odbacuju i svake godine novi par rogovlja izraste. To se naziva ciklus rasta rogovlja i usko je povezan s reproduktivnim ciklusom, hormonskim procesima, klimatskim i hidrološkim čimbenicima. Klima i hidrološki čimbenici djeluju izravno kroz temperaturu zraka, oborine (kiša, snijeg), snijeg, led, insolaciju (fotoperiod), mraz i vodostaj.
Stanište ili životna okolina definira se kao skup prirodnih resursa i uvjeta predstavljenih na određenom području kako bi se osigurala stabilnost populacije koje ga nastanjuje. Cilj je prikazati klimatske i hidrološke utjecaje na vrijednost rogovlja jelena na primjeru lovišta uz rijeku Dunav. Nasljedna osnova, stanišni uvjeti i dobni razred su primarne odrednice razvoja rogovlja jelena običnog. Ali to nije dovoljno za razvoj dobrih grana rogovlja, jer se nasljeđe ne može prikazati ako uvjeti okoliša nisu dovoljno dobri u ključnom razdoblju godine. Ovisno o uvjetima okoline mogu se očekivati različiti fenotipski učinci. Razlog za značajno veće vrijednosti izmjerenih svojstava rogovlja tijekom jednog razdoblja u odnosu na drugo može se naći u čimbenicima populacije (brojnost, gustoća, spolna i dobna struktura, natalitet, smrtnost itd.) ili u staništu čimbenici (klimatski čimbenici, veličina, dubina, fragmentacija, distribucija hrane, vode i skloništa itd.)
Temperatura kao klimatski element izravno utječe na razvoj rogovlja tijekom jesensko-zimskog razdoblja (studeni, prosinac, siječanj i veljača) i proljetni period (ožujak, travanj, svibanj). Temperatura je ona koja započinje i zaustavlja razvoj vegetacije pa je tijekom jesensko-zimskog razdoblja temperatura bitna u smislu dužeg trajanja vegetacije, dok je u proljeće temperatura važna za rano pokretanje vegetacije. Tijekom jesensko-zimskog razdoblja mužjaci s ovom dugotrajnom vegetacijom održavaju svoju tjelesnu težinu, dok rani početak vegetacije u proljeće omogućuje mužjacima da rano osvježe svoje tijelo i izgrađuju novi par rogova s punim genetskim kapacitetom. Iz grafikona 1. vidljivo je da je ljubičasta linija (2007/2008. Lovna godina) kontinuirano iznadprosječna i posebno je važno naglasiti temperaturne vrijednosti iznad prosjeka tijekom prosinca, siječnja i veljače.
Tijekom tih mjeseci prosječna temperatura je oko 0 ° C (uglavnom ispod), kao što je to bio slučaj u većini godina tijekom istraživanja. Rast roga u toj godini imao je rani početak i duži period rasta što je rezultiralo značajno većim vrijednostima opaženih svojstava. Rast i razvoj rogova traje od 120 do 150 dana, a trajanje rasta među ostalim čimbenicima ovisi o uvjetima staništa (klime) tijekom te godine.
Oborine (kiše) kao element klime na rast i razvoj jelenskih jelena djeluju na način da s dobrim temperaturnim vrijednostima (iznad prosjeka) oborine iniciraju rast vegetacije. Oborine zajedno s lošim temperaturnim uvjetima zahtijevaju više energije za održavanje tjelesnih procesa, ali i oborine zajedno s visokom razinom vode rijeke Dunav su odgovorne za rast populacije insekata močvarnih područja. Oborine zajedno s razinom i temperaturom vode tijekom travnja i lipnja određuju broj insekata čija je biologija povezana s močvarama.
Kukci koji mogu utjecati na rast i razvoj rogovlja jelena u dunavskoj regiji su komarci. Intenzivna aktivnost insekata (posebno komaraca) ometa normalan dnevni ritam (hranjenje – odmaranje i žvakanje – traženje hrane) umjesto toga životinje su nervozne od ugriza i često prisiljene na žurbu i hladnu vodu kao sigurno utočište i sve to tijekom dana i lipnja u vrijeme kada se pet i više godina stara crvenog jelena počela razvijati bogato kraljevskim bodovima. Očito je da su tijekom godina s većim brojem komaraca krune kod rogovlja s manjim brojem parožaka.
Svi fiziološki procesi u biljkama i životinjama ovise o sunčevoj svjetlosti. Sezonske promjene uzrokovane su duljinom dana u odnosu na noć. Sunčeva svjetlost pokreće takozvani „biološki sat“ koji ima sve životinje uključujući porodicu Cervidae. Kritična duljina dana (fotoperioda) određuje duljinu dana, kada se prelazi ili iznad ili ispod te to djeluje kao okidač za određene fizičke ili fiziološke procese. Kod jelena sve je programirano i događa se točno u određeno doba godine kao parenje, teljenje, migracije, promjene kose, rast i razvoj rogovlja.
Grafikon 4. jasno pokazuje skok broja sunčanih sati tijekom travnja 2007/08. (ljubičasta) i iznosila je 307,2 sata, što je za trećinu više od desetogodišnjeg prosjeka za travanj (205,2 sati). Broj sunčanih sati u svibnju i lipnju je unutar iznosa deset godišnjeg prosjeka, pa je ova studija pokazala da je najvažniji mjesec za razvoj i razvoj rogovlja bio travanj kada je broj sunčanih sati bio izuzetno visok. Von Raesfeld i Reulecke (1991.) izjavili su da, prema autoru Rohringu, rogovi crvenog jelena raste oko 12% tijekom ožujka, 30% u travnju, 31% tijekom svibnja i ostatka tijekom lipnja i srpnja, ovisno o završetku procesa. Koliko brzo ili koliko će dana trajati jedna faza rasta ovisi o svjetlosnom impulsu (broj sunčanih sati) u vrijeme rasta rogovlja. Stoga Bubenik (1990) navodi da novi rogovi mogu rasti i do 2 centimetra dnevno i da cijeli proces traje od 120 do 150 dana.
Voda je ključni čimbenik okoliša za razvoj šumskih ekosustava u poplavnim šumama. U tim ekosustavima voda se pojavljuje kao oborine, poplave i podzemne vode. Poplave (maksimalni vodostaji) u tim ekosustavima i zbog otapanja snijega i obilnih kiša uglavnom su se događali u kasnu zimu i rano proljeće. Količina i trajanje poplava pojavljuje se kao presudni čimbenik za opstanak takvih ekosustava u proljeće, dok oborine i podzemne vode često igraju ključnu ulogu za opstanak takvih ekosustava tijekom ljeta. Razina vode na Dunavu utječe na hranidbenu osnovu divljači, ali također djeluje kao izvor stresa s visokom razinom vode u proljeće kada se preklapa s vremenom rasta i razvoja rogovlja. Visoka razina vode smanjuje veličinu staništa koje populacija jelena može koristiti i koja je povezana s hranom, ali i prijeko potrebnim mirom i mogućnošću povećanja parazitskih bolesti.
Ključni čimbenik staništa je jedan od čimbenika čiji je utjecaj presudan za populacijske parametre koji su predmet evaluacije. Jednako je važna prisutnost ili nepostojanje ključnog faktora staništa u ključnom vremenu tijekom razvoja ovog parametra. Kada se pokuša povezati rast i razvoj rogovlja s jednim ključnim čimbenikom u tom staništu, istraživač se suočava s nemogućom misijom. Prirodna dinamika staništa je skup ekoloških i antropogenih čimbenika koji se ne mogu promatrati odvojeno.
Za praksu gospodarenja divljim životinjama važno je pratiti klimatske i druge elemente staništa tako da se s tim znanjem može predvidjeti buduća vrijednost rogovlja, stopa rasta populacije, tjelesna težina teladi na početku lovne godine. Sve je to važno zbog mogućih intervencija u planovima gospodarenja na način da će se izlučivanje smanjiti u nekim dobnim razredima i povećati u nekim drugim dobnim razredima, a sve s ciljem dugoročnog održivog upravljanja i biološkim i ekonomskim.
ement plans in a way that the cull will be reduced in some age classes and it will be increased in some other age classes and all with the aim of long term sustainable management both in biological and economic sense.
