PRAKSA LOVNOG GOSPODARENJA KOD OBIČNOG JELENA

Jelenska divljač, iako je u načelu migracijski tip vrste, ipak se u određeno vrijeme tijekom godine zadržava u određenom području staništa. Jednako tako se u pravilu ženke tijekom perioda teljenja, uglavnom nalaze na manje više istim područjima unutar neke određene stanišne cjeline. Vrijednost stanišne cjeline ili jednostavno dijelovi lovišta su određeni prije svega činjenicama vezanim uz kvalitetu osiguranja mira, zaklona, hrane i vode. Tijekom vremena u nekom lovištu se uoče određena pravila vezana uz pojavnost ženki, pojavnost mužjaka, visinu tjelesne mase vezanu uz dobne razrede, vrijednost trofeja i dr. Da bi se to uočilo i pokazalo, bitno je korektno bilježiti sve što se na području nekog lovišta ostvari po stanišnim cjelinama. Uskoro, a vezano uz telad će se uočiti da su na nekoj stanišnoj cjelini tjelesne mase odstrijeljene teladi više u odnosu na druge stanišne cjeline.

Poznajući populacijsku dinamiku te zakonitosti vezane unutar populacijskih parametara, bitno je takva područja izbjegavati vezano uz odstrjel teladi. Odnosno na takvim područjima (stanišnim cjelinama) u sklopu redovnog odstrjela, odstrjel vršiti minimalno, odnosno usmjeriti se na selekcijski i sanitarni odstrjel. Sukladno iznesenom, na ostalim područjima – stanišnim cjelinama koja pokazuju vrijednosti znatno niže u odnosu na neke druge stanišne cjeline ili pak na određeni prosjek tjelesne mase za čitavo lovište, lov / odstrjel izvršiti u značajnijem zahvatu, a u pojedinim lošijim klimatskim godinama u takvim staništima izlučiti čim više grla predmetne dobne skupine. Pri odstrjelu se voditi spoznajom da takva u gospodarskom smislu slabija telad nikada, niti u jednom dobnom razredu, neće i ne mogu nadoknaditi rast i razvoj iz prve godine života. Čak i ako je takva telad došla na svijet u optimalnom vremenu, ona će radi slabije vrijednosti staništa zaostajati za svojim vršnjacima na vrjednijim staništima bolje hranidbene kvalitete. Tako da u gospodarskom smislu, ako je cilj uzgoj trofejno vrijednih grla, takva telad, kao dio ukupne populacije lovišta ne daju dostatnu vrijednost koju bi cilj uzgajanja tolerirao.

Osim parametara populacije, a vezano na ostvarivanje zacrtanih vrijednosti populacijskih parametara za dobne / spolne razrede, veliki utjecaj ima i klimatska godina. Naime, osim genetskih predispozicija te dobrih stanišnih uvjeta pa i najboljih stanišnih cjelina unutar lovišta, loša klimatska godina može zamutiti stvarnu sliku pojedinog dobnog / spolnog razreda. U tom slučaju, kada na terenu imamo rezultate koje nismo očekivali ili koji nisu uobičajeni, ne bi trebalo donositi ishitrene odluke već probati prvo promišljanjem doći do mogućeg uzroka i ponoviti uzorak. U slučaju loše klimatske godine, dakle kada su rezultati na dobnom razredu telad ispod očekivanja, dakle kada su tjelesne mase ispod očekivanja, bilo bi dobro ne selektivno ukloniti maksimalan dozvoljeni broj teladi iz lovišta jer takva telad neće moći doseći željene pragove tjelesne težine, a time niti ostvariti željene rezultate vezane uz reprodukciju te rast i razvoj rogova.

Takve životinje koje već na prvom pragu (tjelesnom pragu) ne dostižu potrebne vrijednosti, potrebno je čim prije ukloniti iz populacije kako bi se smanjila kompeticija za prostor i hranu. Nasuprot lošoj godini, može se dogoditi i klimatski optimalna godina. To bi značilo da i temperatura i sunčeva svjetlost i količina padalina kao i vrijeme kada se padaline događaju pogode prave trenutke, prvo tijekom finalizacije ploda i vremena samog teljenja, a zatim da klimatske prilike pozitivno poprate sve kritične točke tijekom rasta i razvoja teladi. U takvim godinama, koje opet treba znati prepoznati, potrebno je minimalno zadirati s odstrjelom u dobni razred telad. Razlog je da je to generacija koja će podići uzgojne parametre te će u budućnosti moguće ostvariti vrhunske rezultate. Dakle to ne znači da će biti kapitalna grla, no takva klimatska godina i taj dobar start dozvoljava ostvarivanje vrhunskih rezultata. Iako je prirodni omjer spolova 1:1, ako nam je cilj uzgoj trofejno vrijednih mužjaka, taj omjer spolova svakako je želja pomaknuti prema muškom dijelu populacije. Iz toga razloga bilo bi dobro prije selekcije utvrditi je li riječ o muškom ili ženskom teletu te u slučaju zadovoljavajuće tjelesne razvijenosti u predmetnom trenutku kod oba grla, odlučiti se za uklanjanje ženke. Kompeticija unutar spolnog razreda je jedan od čimbenika boljih rezultata kada govorimo o trofejima kod vrsta koja su vrsta divljači koje žive u krdu.