Consulting

# Consulting u šumarstvu i lovstvu #

Consulting, savjetovanje ili prijenos znanja i spoznaja s ciljem rješavanja određenih problema. Način, pogled i pristup rješavanju određenih situacija korištenjem trenutno najboljih metoda kako bi što učinkovitije i konstruktivnije pristupili problemu. Naručitelj consultinga ima praktične koristi u onoj mjeri u kojoj koristi i provodi savjete konzultanta te ih nadzire i procjenjuje uspijeh. Naručitelj  consultinga smanjuje ili čak i u potpunosti  uklanja krive korake što je vidljivo kroz financijski rezultat. 

# Vještačenja – Stalni sudski vještak za šumarstvo i lovstvo #

Korištenje vještaka daje kredibilitet kako tijekom sudskog tako i tijekom van sudskih postupaka. Vještak sagledava svoju struku interdisciplinarnim pristupom.

# Izrada lovne dokumentacije#

Akti koji omogućavaju konzumaciju ugovora s nadležnim tijelima državne uprave. 

  • Izrada lovnogospodarskih planova
  • Izrada Plana uzgoja divljači
  • Izrada Plana zaštite divljači

# Vođenje lovne dokumentacije #

  • Izrada godišnjih planova, provedba lovne dokumentacije te drugih popratnih papira

# Izrada poslovne strategije lovišta#

  • Formiranje proizvoda / usluga lovišta – koje oblike lova pojedino lovište može ponuditi tržištu
  • Uređenje lovišta – poboljšavanje uvijeta staništa, poboljšanje realizacije lova, mjere poboljšanja parametara populacije
  • Što i kako s lovištem – da li krenuti u profesionalno bavljenje djelatnosti ili se zadržati na amaterskoj razini
  • Kako ostvariti održivost proizvoda / usluga lovišta – upoznavanje s potrebnom razinom isporuke proizvoda i usluga te stjecanje dodatnih certifikata kao i marketinški pristup klijentima.
  • Pristup tržištu lovnog turizma –  ukazivanje na put lansiranja proizvoda na tržište, putem društvenih mreža, komisiona prodaja, direktna prodaja – sajmovi…

# Prodaja proizvoda/ usluga na tržištu lovnog turizma # 

Kakve proizvode tržište može prepoznati, a kakve ne, na kojima treba nastaviti razvoj, a na kojima ne.

# Edukacije vezane uz operative gospodarenja staništem i divljači#   

Ciljana predavanja o direktnim situacijama u lovištu te savjeti kroz primjere kako su takve situacije prevladane u drugim lovištima

TREBAMO LI SAVJETOVANJE U LOVNOM GOSPODARENJU

Djelatnost lovstva ima limitirajući čimbenik zbog duljeg vremena potrebnog za povrat uloženih sredstava. Jednom godišnje se događa parenje, okot, a samim time i lov. U ovom smislu lov kao izvor prihoda. Nadalje, divljač nije stabilna niti je ukopana kao stabla u šumi da stoji na mjestu pa se više ili manje mirno može čekati sječiva zrelost ili pak zrioba poljoprivrednih kultura. Populacije su dinamične kako po brojnosti, po korištenju površina, po gustoći naseljenosti te se svaki pogrešan korak u vođenju lovišta mjeri u godinama. Lovstvo u pravilu nema svoje zemljište već je u suživotu s najmanje još jednom gospodarskom djelatnošću. To je uglavnom šumarstvo ili poljoprivreda, a u pravilu postaje standard da je tu prisutna organizacija koja prati stanište s gledišta zaštite prirode, također su tu i udruge civilnog društva te razni poduzetnici sa svojim interesima. Puno interesa koje treba pomiriti i usklađivati. Jednako tako postoji i čitav niz mogućih dodatnih neočekivanih udara na koje ovlaštenici lova u pravilu nisu spremni – npr. naredbe državnih tijela ili ugovori koje država mora provesti, a vezana su na korištenje istih površina gdje se nalazi i lovište i sve to bez predviđene naknade za moguću štetu. Lovstvo ima i svojih unutarnjih specifičnosti – u pravilu se tek približno zna matični fond divljači, a samim time i ostvareni prirast. Tako da je uvijek pitanje koliko grla izlučivati, koje dobne i spolne strukture a da se ne naruši biološka stabilnost populacije, ali i kontinuitet prihoda od odstrjela. Dolazimo i do problema šteta na poljoprivrednim kulturama, šumskim kulturama, naleti na vozila, problem zoonoza – sve nabrojano su događaji koji direktno čine neki oblik oštećenja ili štete ljudskom društvu. Nadalje dolazimo do pitanja – baviti se lovnim turizmom ili ne. Što ta odluka donosi na rashodovnoj, a što na prihodovnoj strani imajući na umu da se cijene ne formiraju na logičan način već su rezultat nereda koji vlada na tržištu. Neizostavno je napomenuti da stupanj uređenost društvene zajednice u kojoj živimo diktira i uređenost tržišta na kojemu nastupamo. Ozbiljno baviti se nekom djelatnosti pa tako i lovnom zahtjeva promišljanje i korištenje znanstvenih, stručnih i iskustvenih normi prilikom donošenja odluka i odgovora na pitanja „što da radim s lovištem“ ili „što mogu očekivati od lovišta i u kojem vremenskom razdoblju“. Upravo kod tih pitanja dolazi do potrebe savjetovanja o gospodarenju divljači i staništem – posao koji prije svega zahtjeva visoki stupanj razumijevanja situacije u kojoj se svako pojedino lovište nalazi u odnosu na čimbenike koji direktno i indirektno utječu na buduće rezultate lovišta. Posao savjetovanja o gospodarenju divljači i staništem podrazumijeva pomoć ovlaštenicima lova u donošenju odluka temeljenih na objektivnim činjenicama i okolnostima, usmjeravaju oblikovanje proizvoda i usluga lovišta, upoznaju ovlaštenike prava lova sa svim mogućim preprekama do ostvarivanja postavljenih ciljeva, pomažu pri odabiru pristupa tržištu lovnog turizma i jasno definiraju vrijeme potrebno za pozicioniranje kao destinacija poželjna lovcima. To je zapravo najteže prohodna stepenica, ona u svijesti i o svjesnosti odgovornosti organizatora i realizatora takvog pothvata. Kada se zakorači na tu stepenicu „htjeti“, onda dolazi potreba i za „znati“ tako nešto učiniti. Tu govorimo o dvije odrednice jedna je organizacija, a druga je realizacija dogovorenog. Organizacija se odnosi na izradu proizvoda, usluga, programa, zatim traženje suradnika (realizatora) i jasno adekvatna promocija. Realizacija se odnosi na osoblje / pojedince koji hoće i mogu do savršenstva izvesti programe organizacije, za što moraju biti prije svega motivirani (osobni motiv i želja za kontinuiranom edukacijom). Ovakvo savjetovanje mogu koristiti šumoposjednici prilikom izrade planova vezanih uz gospodarenje šumama, a prije svega prilikom podizanja novih sastojina – kako smanjiti jaz između divljači i gospodarenja šumom (štete na šumskom pomlatku). Zatim pomoć poljoprivrednim proizvođačima u smjeru smanjivanja šteta na poljoprivrednim kulturama ili smanjenje šteta koje trpe na stoci od predatora. Pomoć lokalnim zajednicama, recimo u problematici naleta divljači na vozilo od planiranja prometnica, smještaja u krajobraz, izgleda punog profila ceste, postavljanje znakova upozorenja, zvučnih, svjetlosnih i drugih zapreka ili upozorenja o prilasku divljači i slč. 

Dosta je tema koje ovakvo stručno savjetovanje može pokriti jer nemojmo zaboraviti da je razlika uvijek u detaljima !