HUNTING IN THE SERVICE OF HUMAN DEMOGRAPHY

Demography is defined as the science of population, it encompasses the study of the number and spatial distribution of the population, the natural and migratory movements of the population, and changes in population structures. The main goal of demography is to understand the legality of population development in certain socio – economic conditions. Today, the struggle for population is in force in market economy countries. Whether the population is seen as a labour force, or as consumers or as capital for the future – it is needed by all and is part of the overall development policy. Guidelines, regulations and other acts are used to encourage activities that the population of a region, county, municipality, etc. is engaged in. Creating a good atmosphere, positive and focused legal acts that allow innovation, which are developmental, above all long-term and affirmative towards the community of people who inhabit an area. Affirmative in terms of understanding the activity that is basic in an area and adapting other activities to that basic activity – especially if there is an interest related to keeping the population in certain areas. We are witnesses that today most of the territory of the Republic of Croatia can be considered endangered by the lack of human population and emigration of the human population, with the exception of a few larger urban areas. It is necessary to determine the real demographic situation – but until then the first step is very simple – legislation to facilitate the decision to remain a community that inhabits an area. Regulate regulations and institutions in terms of development towards the activity that is the reason why a group of people stayed in an area and decided to live there.

Hunting in this case can be seen as an activity that helps the demographic development of an area. Hunting can be directly included as a component of tourism – hunting tourism, can be included as part of the continental tourism offer, can be the initiator of later arrivals of the same tourists to practice other forms of tourism. In addition to this direct, developmental and representative function, we can talk about hunting in terms of reducing the conflict between human society and the wild world. Hunting can be used directly as a tool in reducing damage to agricultural crops, further as a tool related to reducing damage in livestock, then as a tool in reducing damage when crashing into vehicles, then as a tool in reducing the possibility of zoonosis (rabies) and others. Management of wildlife populations and moderation of wildlife populations is necessary for the local community to continue its activities and live in an area. This is, of course, about family farms and small entrepreneurs who see their life and survival in the area they live in.

European Union directives related to the promotion of the conservation of biological diversity take into account economic, social, cultural and regional needs and contribute to the general objective of sustainable development. The aim of conservation is the long-term protection of natural resources as an integral part of the heritage of the peoples of Europe and the management of those resources. It shall control natural resources and regulate their use on the basis of measures necessary to maintain and adjust the natural balance between species, as far as reasonably possible.

So the topics that institutions (in charge of hunting) if such strategic thinking is of interest should pay attention are to help local communities that base their existence on agriculture, tourism or activities that can significantly improve their status if existing disputes are resolved or possible conflicts are prevented!

PROMJENE NA ROŽIŠTIMA JELENA OBIČNOG (Cervus elaphus, L.) SA STAROSTI U BARANJSKOM PODUNAVLJU

Rogovi porodice jeleni (Cervidae) su primjer brzorastućih kosti i jedine koštane tvorevine kod sisavaca, sposobne za cjelovitu regeneraciju. Rogovi rastu mužjacima svih vrsta unutar porodice jeleni (Cervidae), osim kod roda Rangifer gdje rogove nalazimo i kod mužjaka i kod ženke. Svake godine se rogovi odbacuju i svake godine novi rogovi izrastaju. To nazivamo ciklus rasta rogova i on je usko povezan s reprodukcijskim ciklusom, hormonalnim procesima te fotoperiodizmom kod porodice Cervidae.

Rogovi koji se svake godine mijenjaju, izrastaju na čeonim nastavcima – rožištima koja traju cijeli život i koja ne okoštavaju već su presvučena kožom cijeli život. Rožišta izrastaju tijekom prve godine života muškog teleta kada tele uđe u pubertet. Obično to biva tijekom petog ili šestog mjeseca života, no od starosti je, za rast rožišta te prvih rogova, važnije dostizanje određenog praga tjelesne mase. Tjelesna masa omogućava ulazak u pubertet i ukopčava rad muških spolnih žlijezda (testisa) koje luče muški spolni hormon (testosteron) te potiču rast rožišta.

Dakle pod djelovanjem testosterona rožišta rastu, ali rogovi pod djelovanjem tertosterona prestaju rasti i ulaze u fazu mineralizacije i okoštavanja. Dokaze o djelovanju testosterona na rast rožišta nalazimo još prilikom razvoja fetusa. Između 50-tog i 100-tog dana razvoja fetusa, dolazi do fetalnog razvoja gonada (spolnih žlijezda) kod jelena običnog. U to vrijeme se kod muških fetusa mogu primijetiti zadebljanja na mjestima budućih čeonih nastavaka – rožišta te pojava zadebljanja muskulature vrata.

Oba obilježja su sekundarne spolne karakteristike mužjaka kod jelena običnog i pojavljuju se u vrijeme razvoja muških spolnih žlijezda koje i tada luče dovoljno testosterona da bi nakratko pokrenule razvoj tih karakteristika. Rožišta, za razliku od rogova, mužjak ne odbacuje već ih nosi cijeloga života. Tijekom života rožišta mijenjaju svoj oblik, stoga je cilj rada bio, na primjeru populacije jelena običnog (Cervus elaphus, L.) u Baranjskom podunavlju, uočiti promjene na rožištima mužjaka i povezati ih s godinama života mužjaka, te za potrebe gospodarenja populacijom ponuditi jednostavan model razvrstavanja muških grla po dobnim razredima.

Vrijednost promjera rožišta se sa starošću povećava (Grafikon 1), dok se vrijednost visine rožišta sa starošću smanjuje (Grafikon 2). Praksa lovnog gospodarenja teži jednostavnosti, tako je i ovo istraživanje provedeno kako bi se olakšalo razvrstavanje grla po dobnim razredima. Naime, rožišta su se pokazala u svim dostupnim istraživanjima, pa tako i u ovome kao vjerodostojan indikator starosti mužjaka porodice Cervidae.

Kroz ovaj rad su osim združenosti visine i promjera rožišta utvrđene značajne promjene visine i promjera rožišta u odnosu na starost. Tako je regresijski koeficijent visine rožišta i starosti značajan i iznosi R = 0,65 (STAROST = 15,25 – 0,18 x visina rožišta) (visina rožišta se smanjuje sa starosti), također je i regresijski koeficijent promjera rožišta i starosti značajan i iznosi R = 0,85 (STAROST = 0,25 x promjer rožišta – 4,72) (promjer rožišta se povećava sa starosti).

Promjene u visini i promjeru rožišta su značajne i u takvom su pravilnom međusobnom odnosu kao i u odnosu na starost da se s njima u lovnom gospodarenju treba računati. Navedene srednje vrijednosti, kao i matematički izrazi za određivanje starosti, s obzirom na stupanj signifikantnosti, mogu se koristiti za određivanje starosti i svrstavanje u dobne razrede (mladi mužjaci u 3, 4 i 5 godina stara grla, srednjedobni mužjaci u 6, 7 i 8 godina stara grla te zreli mužjaci 9 i više godina stara grla) u praksi lovnog gospodarenja na navedenom području istraživanja.

Razvoj rogovlja Jelena običnog

Rogovlje jelena su primjer brzorastućeg tkiva i jedini su organ sisavaca sposobni za potpunu regeneraciju. Svake godine rogovi se odbacuju i svake godine novi par rogovlja izraste. To se naziva ciklus rasta rogovlja i usko je povezan s reproduktivnim ciklusom, hormonskim procesima, klimatskim i hidrološkim čimbenicima. Klima i hidrološki čimbenici djeluju izravno kroz temperaturu zraka, oborine (kiša, snijeg), snijeg, led, insolaciju (fotoperiod), mraz i vodostaj.

Stanište ili životna okolina definira se kao skup prirodnih resursa i uvjeta predstavljenih na određenom području kako bi se osigurala stabilnost populacije koje ga nastanjuje. Cilj je prikazati klimatske i hidrološke utjecaje na vrijednost rogovlja jelena na primjeru lovišta uz rijeku Dunav. Nasljedna osnova, stanišni uvjeti i dobni razred su primarne odrednice razvoja rogovlja jelena običnog. Ali to nije dovoljno za razvoj dobrih grana rogovlja, jer se nasljeđe ne može prikazati ako uvjeti okoliša nisu dovoljno dobri u ključnom razdoblju godine. Ovisno o uvjetima okoline mogu se očekivati ​​različiti fenotipski učinci. Razlog za značajno veće vrijednosti izmjerenih svojstava rogovlja tijekom jednog razdoblja u odnosu na drugo može se naći u čimbenicima populacije (brojnost, gustoća, spolna i dobna struktura, natalitet, smrtnost itd.) ili u staništu čimbenici (klimatski čimbenici, veličina, dubina, fragmentacija, distribucija hrane, vode i skloništa itd.)

Temperatura kao klimatski element izravno utječe na razvoj rogovlja tijekom jesensko-zimskog razdoblja (studeni, prosinac, siječanj i veljača) i proljetni period (ožujak, travanj, svibanj). Temperatura je ona koja započinje i zaustavlja razvoj vegetacije pa je tijekom jesensko-zimskog razdoblja temperatura bitna u smislu dužeg trajanja vegetacije, dok je u proljeće temperatura važna za rano pokretanje vegetacije. Tijekom jesensko-zimskog razdoblja mužjaci s ovom dugotrajnom vegetacijom održavaju svoju tjelesnu težinu, dok rani početak vegetacije u proljeće omogućuje mužjacima da rano osvježe svoje tijelo i izgrađuju novi par rogova s ​​punim genetskim kapacitetom. Iz grafikona 1. vidljivo je da je ljubičasta linija (2007/2008. Lovna godina) kontinuirano iznadprosječna i posebno je važno naglasiti temperaturne vrijednosti iznad prosjeka tijekom prosinca, siječnja i veljače.

Tijekom tih mjeseci prosječna temperatura je oko 0 ° C (uglavnom ispod), kao što je to bio slučaj u većini godina tijekom istraživanja. Rast roga u toj godini imao je rani početak i duži period rasta što je rezultiralo značajno većim vrijednostima opaženih svojstava. Rast i razvoj rogova traje od 120 do 150 dana, a trajanje rasta među ostalim čimbenicima ovisi o uvjetima staništa (klime) tijekom te godine.

Oborine (kiše) kao element klime na rast i razvoj jelenskih jelena djeluju na način da s dobrim temperaturnim vrijednostima (iznad prosjeka) oborine iniciraju rast vegetacije. Oborine zajedno s lošim temperaturnim uvjetima zahtijevaju više energije za održavanje tjelesnih procesa, ali i oborine zajedno s visokom razinom vode rijeke Dunav su odgovorne za rast populacije insekata močvarnih područja. Oborine zajedno s razinom i temperaturom vode tijekom travnja i lipnja određuju broj insekata čija je biologija povezana s močvarama.

Kukci koji mogu utjecati na rast i razvoj rogovlja jelena u dunavskoj regiji su komarci. Intenzivna aktivnost insekata (posebno komaraca) ometa normalan dnevni ritam (hranjenje – odmaranje i žvakanje – traženje hrane) umjesto toga životinje su nervozne od ugriza i često prisiljene na žurbu i hladnu vodu kao sigurno utočište i sve to tijekom dana i lipnja u vrijeme kada se pet i više godina stara crvenog jelena počela razvijati bogato kraljevskim bodovima. Očito je da su tijekom godina s većim brojem komaraca krune kod rogovlja s manjim brojem parožaka.

Svi fiziološki procesi u biljkama i životinjama ovise o sunčevoj svjetlosti. Sezonske promjene uzrokovane su duljinom dana u odnosu na noć. Sunčeva svjetlost pokreće takozvani „biološki sat“ koji ima sve životinje uključujući porodicu Cervidae. Kritična duljina dana (fotoperioda) određuje duljinu dana, kada se prelazi ili iznad ili ispod te to djeluje kao okidač za određene fizičke ili fiziološke procese. Kod jelena sve je programirano i događa se točno u određeno doba godine kao parenje, teljenje, migracije, promjene kose, rast i razvoj rogovlja.

Grafikon 4. jasno pokazuje skok broja sunčanih sati tijekom travnja 2007/08. (ljubičasta) i iznosila je 307,2 sata, što je za trećinu više od desetogodišnjeg prosjeka za travanj (205,2 sati). Broj sunčanih sati u svibnju i lipnju je unutar iznosa deset godišnjeg prosjeka, pa je ova studija pokazala da je najvažniji mjesec za razvoj i razvoj rogovlja bio travanj kada je broj sunčanih sati bio izuzetno visok. Von Raesfeld i Reulecke (1991.) izjavili su da, prema autoru Rohringu, rogovi crvenog jelena raste oko 12% tijekom ožujka, 30% u travnju, 31% tijekom svibnja i ostatka tijekom lipnja i srpnja, ovisno o završetku procesa. Koliko brzo ili koliko će dana trajati jedna faza rasta ovisi o svjetlosnom impulsu (broj sunčanih sati) u vrijeme rasta rogovlja. Stoga Bubenik (1990) navodi da novi rogovi mogu rasti i do 2 centimetra dnevno i da cijeli proces traje od 120 do 150 dana.

Voda je ključni čimbenik okoliša za razvoj šumskih ekosustava u poplavnim šumama. U tim ekosustavima voda se pojavljuje kao oborine, poplave i podzemne vode. Poplave (maksimalni vodostaji) u tim ekosustavima i zbog otapanja snijega i obilnih kiša uglavnom su se događali u kasnu zimu i rano proljeće. Količina i trajanje poplava pojavljuje se kao presudni čimbenik za opstanak takvih ekosustava u proljeće, dok oborine i podzemne vode često igraju ključnu ulogu za opstanak takvih ekosustava tijekom ljeta. Razina vode na Dunavu utječe na hranidbenu osnovu divljači, ali također djeluje kao izvor stresa s visokom razinom vode u proljeće kada se preklapa s vremenom rasta i razvoja rogovlja. Visoka razina vode smanjuje veličinu staništa koje populacija jelena može koristiti i koja je povezana s hranom, ali i prijeko potrebnim mirom i mogućnošću povećanja parazitskih bolesti.

Ključni čimbenik staništa je jedan od čimbenika čiji je utjecaj presudan za populacijske parametre koji su predmet evaluacije. Jednako je važna prisutnost ili nepostojanje ključnog faktora staništa u ključnom vremenu tijekom razvoja ovog parametra. Kada se pokuša povezati rast i razvoj rogovlja s jednim ključnim čimbenikom u tom staništu, istraživač se suočava s nemogućom misijom. Prirodna dinamika staništa je skup ekoloških i antropogenih čimbenika koji se ne mogu promatrati odvojeno.

Za praksu gospodarenja divljim životinjama važno je pratiti klimatske i druge elemente staništa tako da se s tim znanjem može predvidjeti buduća vrijednost rogovlja, stopa rasta populacije, tjelesna težina teladi na početku lovne godine. Sve je to važno zbog mogućih intervencija u planovima gospodarenja na način da će se izlučivanje smanjiti u nekim dobnim razredima i povećati u nekim drugim dobnim razredima, a sve s ciljem dugoročnog održivog upravljanja i biološkim i ekonomskim.

Priča o dizajnu loga

            Dizajn loga predstavlja dvije šape kune s natpisom “WILDCRO” u podnožju loga. Sjedište tvrtke se nalazi u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, nekadašnjem “Kraljevstvu Slavonskom”. Grb kraljevstva s kraja 15tog stoljeća sadržava: u modrom štitu dvije poprečne srebrne grede, koje predstavljaju rijeke Savu i Dravu. Između rijeka je crveno polje po kojemu lagano stupa kuna na desno. Iznad se nalazi šesterokraka zvijezda (oznaka boga Marta (Marsa)), kao simbol velikog junaštva slavonskih plemića. Lik kune se do tada nikada nije koristio na grbu, a bila je značajna za Slavoniju toga doba jer su sredstvo plaćanja upravo bile kože kune, a kasnije se naziv kuna preuzima za valutu plaćanja na području Republike Hrvatske.  Potvrdu da je na grbu upravo zvijezda boga Marsa te životinja kuna nalazimo u riječima kroničara “ a u gornjem polju je jedna zvijezda koju ćemo  nazvati Martovov (Marsovom) zvijezdom, zbog neprekidnih ratova što ih vodi spomenuta kraljevina Slavonija i njeni žitelji … u sredini se nalazi kuna – zvijerje divlje i ratoborno, kao što je i sam bog rata Mars”.

      Dizajn loga je spoj tradicije, kulture i legendi regije sjedišta tvrtke i porijekla vlasnika. Šape kune koje prema naprijed vode u svijet divljine.